Transparentnost na Googleu

Google se usprotivio zahtjevu Ministarstva pravosuđa SAD-a za predavanje evidencije o upitima za pretraživanje od više milijuna korisnika, ustvrdivši da je zahtjev "nepotreban, preopsežan, težak za ispunjavanje, da ugrožava njegove poslovne tajne i može razotkriti identifikacijske podatke njegovih korisnika". Taj zahtjev, utemeljen na američkom Zakonu o borbi protiv terorizma (Patriot Act), navodno je bio dio napora vlasti da podrže jedan zakon o suzbijanju online pornografije.

Definiranjem otvorenih sustava, otvorene tehnologije i otvorenih podataka Google polaže ideološke temelje svoje usluge Transparentnost. U odlomku o transparentnosti razmatraju se alati i drugi mehanizmi za dijeljenje informacija s korisnicima uz postavljeno pitanje "Kako uz veću transparentnost možete povećati angažman korisnika za svoj proizvod?".

Citirajući Opću deklaraciju o ljudskim pravima da "svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja", Google pokreće alat Zahtjevi vlasti kako bi informirao javnost o zahtjevima vlasti za podatke korisnika ili uklanjanje sadržaja. David Drummond u objavi je napisao da se "nadamo kako će ovaj alat dati određeni uvid u razmjere i opseg zahtjeva vlasti za cenzuru i podatke u cijelom svijetu".

Nekoliko mjeseci nakon pokretanja alata Zahtjevi vlasti, Google je dodao podatke o prekidima prometa na svojim proizvodima i kombiniranjem tih alata izradio prvo izvješće o transparentnosti. Cilj novog interaktivnog alata bio je pokazati korisnicima kako pravila utječu na pristup informacijama i pružiti informacije za raspravljanje o slobodnom protoku informacija na internetu.

Google u ovoj seriji ažuriranja dodaje mogućnost filtriranja podataka po zemljama, tako da korisnici mogu lakše uočiti trendove u podacima. U izvješćima se također počinju otkrivati razlozi zbog kojih se od Googlea traži da ukloni sadržaj, kao što su optužba za klevetu ili govor mržnje. Po prvi put Google počinje otkrivati postotak zahtjeva za podatke korisnika kojima je djelomično ili u cijelosti udovoljeno.

Podaci stavljeni na raspolaganje mogu se izvesti u raznim strojno čitljivim formatima. Razvojni programeri i istraživači mogu preuzeti te podatke i ponovo ih predočiti na različite načine ili ih kombinirati s podacima drugih organizacija radi postavljanja i ispitivanja novih hipoteza.

Pet mjeseci nakon što su politički protesti u vezi interneta doveli do obustavljanja zakona PIPA i SOPA u SAD-u, novi dodatak u Transparentnosti otkriva broj zahtjeva koje Google prima od vlasnika autorskih prava za uklanjanje rezultata Google pretraživanja koji navodno vode na sadržaj koji krši autorska prava.

U srpnju 2012. Twitter počinje otkrivati informacije o tome kako zahtjevi vlasti utječu na slobodu informacija na internetu. Tijekom sljedeće godine pridružuju se Microsoft, Apple i Facebook, čime izvješćivanje o transparentnosti postaje praksa u cijelom sektoru.

Putem dodataka na stranici o zahtjevima za podatke korisnika u SAD-u Google u grubim crtama prikazuje koliko prima tih obvezujućih sudskih naloga za podatke korisnika, kao i broj predmetnih korisničkih računa.

Prvi podaci koji su procurili iz objava Edwarda Snowdena pokazuju da je Verizon bio obvezan na trajno i svakodnevno predavanje podataka Agenciji o svim telefonskim pozivima u svojim sustavima. Nakon što su otkriveni daljnji podaci o nadzoru stranih vlada svijet je bio u šoku i ojačana je svijest o važnosti transparentnosti na internetu.

Larry Page, izvršni direktor, i David Drummond, glavni pravni savjetnik, potvrđuju da se "nismo pridružili nikakvom programu koji bi vlastima SAD-a, ni vlastima bilo koje druge zemlje, omogućio izravan pristup našim poslužiteljima". U postu na Googleovu blogu napomenuli su kako slučaj PRISM potvrđuje potrebu za transparentnijim pristupom i važnost Googleova vlastitog izvješća o transparentnosti.

Google šalje zahtjev uredu ministra pravosuđa i Saveznom istražnom uredu koji je potpisao glavni pravni savjetnik David Drummond, a u kojem traži dopuštenje za objavljivanje više podataka o zahtjevima u vezi s nacionalnom sigurnošću. U dopisu Google konkretno zahtijeva da mu se dopusti otkrivanje podataka o zahtjevima u vezi s FISA-om.

Google je 2006. pokrenuo sigurno pregledavanje, uslugu koja otkriva nesigurne web-lokacije na internetu te obavještava korisnike i vlasnike web-lokacija o mogućim štetnim posljedicama. U lipnju 2013. Google počinje objavljivati podatke sigurnog pregledavanja, uključujući statističke podatke o učestalosti otkrivenih nesigurnih web-lokacija i obavijesti pruženih korisnicima. Google kasnije dodaje i alat za pretraživanje koji korisnicima omogućuje provjeru statusa URL-a u sigurnom pregledavanju.

Google podržava HTTPS od njegova pokretanja, a 2010. postavio je HTTPS kao zadani komunikacijski protokol. Ta nova promjena znači da nitko ne može presretati poruke na putu između korisnika i Gmailovih poslužitelja.

U svojoj je odluci Sud Europske unije presudio da ljudi imaju pravo tražiti da se iz rezultata pretraživanja uklone informacije koje uključuju njihovo ime ako su "neprikladne, nisu relevantne odnosno nisu više relevantne ili su pretjerane". Za Google to "pravo na uklanjanje s popisa" znači da europski građani od tražilica mogu zahtijevati da uklone određene veze iz rezultata pretraživanja za korisničke upite za pretraživanje koji uključuju ime te osobe. Nekoliko mjeseci kasnije Google u Transparentnost dodaje odjeljak koji pruža informacije o utjecaju te presude.

Novi odjeljak ima za cilj pomoći korisnicima da shvate jesu li njihove e-poruke zaštićene enkripcijom. Google ujedno objavljuje izvorni kôd Chromeova proširenja End-to-End kako bi ga zajednica otvorenog izvornog koda mogla testirati, ocijeniti i poboljšati.

U ovom ažuriranju Google dodaje pojedinosti o broju zahtjeva vlasti za podatke korisnika u kriminalističkim istragama. Ažuriranjem su obuhvaćeni i zahtjevi za podatke korisnika podnijeti u skladu sa Zakonom o nadzoru stranih obavještajnih službi (FISA) i putem obvezujućih sudskih naloga u vezi s nacionalnom sigurnošću (NSL).

Kako bi odgovorio na pitanja korisnika o tome kako upotrebljava njihove podatke, Google je pokrenuo web-lokaciju privacy.google.com putem koje pojašnjava koje podatke Google prikuplja i kako ih upotrebljava te kako sami korisnici mogu bolje zaštititi svoje podatke.

U svojem stalnom stremljenju većoj sigurnosti Google u Transparentnost dodaje novi odjeljak HTTPS koji pruža informacije o povezivanju putem HTTPS-a kako na Googleu, tako i web-lokacijama na cijelom webu. Te su informacije ubrzo postale alat pomoću kojeg zagovaratelji sigurnosti na internetu potiču šire usvajanje HTTPS-a.

Pune dvije godine Googleovi su timovi radili na objedinjavanju različitih odjeljaka Transparentnosti u jednu platformu na kojoj će svi odjeljci imati ujednačen izgled i oblik. Osim toga, timovi su tražili načine kako pružiti više podataka i staviti ih u širi kontekst. Nova verzija usluge Transparentnost odaje počast radu Googleovih zaposlenika posvećenih misiji transparentnosti tijekom zadnjih 7 godina i priprema teren za njezin daljnji razvoj u budućnosti.

Dana 26. veljače 2018. proširili smo izvješće "European privacy removals from Search—a.k.a the right to be forgotten" (Uklanjanja iz Pretraživanja na temelju europskih zakona o privatnosti, odnosno "pravo na zaborav") tako da uključuje podatke o vrstama sadržaja i vrstama web-lokacija za koje nas pojedinci traže da ih uklonimo iz rezultata Pretraživanja. Dodatni podaci datiraju od siječnja 2016. kada su naši pregledatelji počeli ručno označavati svaki URL uključen u zahtjev tako da bismo mogli pratiti i procijeniti opseg zahtjeva za uklanjanje. To se pokretanje dogodilo istovremeno s objavljivanjem interno provedenog istraživanja, "Three Years of the Right to be Forgotten" (Tri godine prava na zaborav), u kojem se analiza temeljila na istom skupu podataka. Cilj nam je bio pružiti informacije za tekuću raspravu o međusobnom odnosu prava na privatnost i prava na pristup zakonitim informacijama online.

Dana 23. travnja 2018. objavili smo prvo kvartalno izvješće o provedbi YouTubeovih smjernica zajednice s podacima za četvrti kvartal 2017. godine. U tom se izvješću javno iznose skupni podaci o našim nastojanjima da uklonimo sadržaj koji krši YouTubeove smjernice zajednice i pruža se uvid u to kako upotrebljavamo kombinaciju strojnog i ljudskog označavanja kako bismo proveli svoja pravila na globalnoj razini.

Njemački Zakon o provedbi zakona na društvenim mrežama ("Netzdurchsetzunggesetz" ili "NetzDG") stupio je na snagu 1. listopada 2017. Taj zakon određuje uvjete za uklanjanje nezakonitog sadržaja i rokove za ispunjavanje zahtjeva za ta uklanjanja za društvene mreže s više od dva milijuna registriranih korisnika u Njemačkoj. Definirajući nezakoniti sadržaj zakon navodi 22 propisa i zahtijeva da svaka usluga na koju se primjenjuje NetzDG svakih šest mjeseci pruža izvješća o uklanjanjima na temelju zakona. Dana 26. srpnja 2018. objavili smo prvo izvješće na temelju NetzDG-a.

Na nizu saslušanja u Kongresu SAD-a krajem 2016. godine Google je na sebe preuzeo četiri obveze koje se odnose na transparentnost i odgovornost za oglašavanje povezano s izborima. Dana 15. kolovoza 2018. izvršili smo zadnje dvije od te četiri obveze objavivši svoje prvo izvješće o transparentnosti oglašavanja za izbore, "Political advertising on Google" ("Političko oglašavanje na Googleu") i popratnu zbirku oglasa.